Pre svega, ovo ne važi samo za ovu temu. Potrudite se da sve što čujete, i vidite — PROVERITE.
Uf, ‘ček — Jel misliš na mobilnost, fleksibilnost…? Ili?
Mobilnost

Fleksibilnost
- Fleksibilna osoba ne mora biti i osoba sa dobrom mobilnošču, i obrnuto. Pojedinac može biti sposoban da adekvatno izvede određeni pokret, bez preterane fleksibilnosti. Sa druge strane, fleksibilna osoba ne mora biti osoba sa dobrom mobilnošću. Fleksibilna osoba ne mora da ispunjava sve faktore da bi mogla “u potpunosti da izvede pokret”, odnosno može da joj fali čvrstina/sklad u građi mišića, itd.
- Mobilnost je složena radnja, koja zavisi od mnoštvo faktora, koji se obično vremenom razvijaju i vežbaju(ne zavise od genetike, nisu predodređeni)
- Fleksibilnost je češće “urođena”, (uslovljena građom i strukturom/dužinom mišića i zglobova), i na tome treba i da ostane.
Istezanje
E sada, možda i najbitniji aspekt – gde tu spada istezanje? I za to postoje drugačija stanovišta i istraživanja, ali najlogičnije i uostalom najčešće — istezanje spada u fleksibilnost. I to na koji način?
Pre svega, među vežbačima i praktikantima sportova snage, ovo su najčešći razlozi istezanja:
- Fleksibilnost (Često pod tim ono poznato “produžavanje, ne-nabijanje mišića”
- Razbijanje spazma
- Oporavak
Nažalost, svaka od ovih tačaka se na kraju svodi na potpuno pogrešnu sesiju istezanja, koja zapravo vodi u prvu stavku, a koja zapravo može samo odmaći celokupnog radu i pogresu pojedinca.
Naime, spomenuta egzekucija i sam čin istezanja često podrazumeva imitaciju produžavanja pokreta (na neki način menjanja strukture mišića), usled čega dolazi do nepotrebne tenzije mišića, koji se veoma lako dovodi u stanje pretegnutosti. Prosto: mišić se pretegne, tetiva ili zglob antagonist se opusti i dodje do potpunog nesklada u tom delu tela. I tako napravismo sebi problem i korak dalje u radu na mobilnosti i usavršavanju određenih pokreta, a još par koraka unazad u napretku u čemu god se bavili.
Što se razbijanja spazma tiče – priča je slična, odnosno maltene ista, samo što ide suprotnim tokom. Posledica spazma je često pretegnutnost (prevelika tenzija) u mišiću, usled čega se on prosto grči, gde istezanje vrši samo kontra-efekat, što vam je poprilično već sada jasno.
Jedina validna posledica istezanja može biti oporavak. Pisao sam o tome i ranije, ali cela poenta iza toga je dodatno dovođenje krvi (čitaj nutrijenata/materija za oporavak) do mišića. Ali opet: i to se može raditi na dosta efektivniji način(recimo radom na mobilnosti, imitacijom pokreta/radom na stabilnosti, itd) i bez rizika dodavanja bespotrebne tenzije na određeni mišić.
U želji da ipak ostanem iole objektivan, savetujem veliki oprez i koncentraciju prilikom istezanja, a pogotovo neuzimanje cele radnje zdravo za gotovo. Kratke sesije, bez ikakvog napinjanja, naglih pokreta, tenzija i slično. Lagan, umeren, DINAMIČAN pokret će uvek bolje odraditi posao nego statična, poduža ekstenzija (tenzija) na samo jedan ili par mišića (a sa tim i tetiva/ligamenata).